SOKOLI
Imenica ša(h)in znači na ovim prostorima "sokol". Ona je balkanski turcizam perzijskog podrijetla. Osim u slavenskim jezicima, susrećemo je još u albanskom i rumunskom jeziku. U Perziji imenica šahin znači "ptica grabljivica". U mnogim zemljama susrećemo na velikaškim grbovima lik ptice grabljivice. U Hrvatskoj susrećemo prezimena koja imaju iste motive raznovrsnih obilježja iz životinjskog svijeta, oštro oko ili brzo uhvati (ćapit), odatle Sokol-Sokolić ili Ćapat-Ćapin i slično.
U knjizi Plemena Imotske krajine fra Vjeko Vrčić na stranici 157. piše: Ćapini su staro imotsko pleme koje se selilo u Brela Zaveterje. Pišu se u starim knjigama Ćapin - Sokol sve do Drugog svjetskog rata a poslije rata samo Sokol. Iz Brela su se vratili u Podbablje. Sokoli su također staro imotsko prezime koje još živi u Župi.
Oko 1830. godine Ćapini su imali građevinske objekte u trima zaseocima: Zaveterju, Zabrdom i na Gornjem Kričku.
Na popisu stanovnika koji je sačinio Jurju Celergi 27. lipnja 1686. godine u Zadvarju nalazi se jedna obitelj, nečitko napisana, koja od svih današnjih, izumrlih i iseljenih breljanskih prezimena je najbliža prezimenu Sokol (Soko). Na popisu se nalazi najvjerojatnije obitelj Mate Sokla (Soko) s 8 čeljadi.
Prema matičnoj knjizi Omiša za 1799. godinu u Brelima je živjela jedna obitelj Ćapin, koja se vodi:
- pod brojem 88.
   Ivan Ćapin pok. Josipa, 30 godina
   Antonija, žena
   Kata, kći Ivana
   Grgo, pok. Josipa, 24 godine
   Ana, žena
   Ivo, sin Grge, 7 godina
   Kate, kći Josipa
      ukupno 7 članova

U Elaboratu Austrijskog katastarskog premjera od 1830. gradevinski objekti bili su upisani na imena:
   a) Zaveterje - Josipa i Petra,
   b) Zabrdom - Josipa i Petra,
   c) Gornjem Kričku - Josipa, Petra i Ante.

Prilikom popisa stanovništva iz 1948. godine u Republici Hrvatskoj Sokoli su živjeli u 86 naselja. Breljanska skupina Sokola bila je treća po veličini, a činile su je 53 osobe koje su živjele u osam obitelji.