Natrag na početnu stranicu Glasila

Stipe Medić pok. Nikole Meštrov

RJEČNIK RIJEČI KOJE SU SE NEKADA UPOTREBLJAVALE, A KOJE DANAS KORISTE SAMO STARIJI BRELJANI
UVOD 1. 
Želja da zabilježim riječi koje su se nekada upotrebljavale u svakodnevnoj komunikaciji u Brelima, motivirala me je da koliko-toliko pridonesem očuvanju mjesnog jezičnog sustava koji je u posljednjim desetljećima ozbiljno ugrožen. Preko ovih riječi i onih koje su zapisali ili ih se sjećaju drugi, donekle ćemo potaknuti stručnjake da prouče karakteristike jezika koji se nekada koristio u Brelima i na taj način dati doprinos za proučavanje podrijetla Breljana prije dolaska na ove prostore. Propadanje lokalnih idioma očito je uvjetovano objektivnim čimbenicima društvenog razvitka.
Isticanje vrijednosti mjesnog govora ni u kojem slučaju ne treba shvatiti kao omalovažavanje značaja i uloge nama zajedničkog književnog standarda. Književni jezik neophodan je svakoj kulturnoj naciji i svi bi njezini pripadnici trebali što bolje vladati književnim jezikom. Dakle nema dileme književni ili mjesni jezik, nego afirmacija jednog i drugog jer se radi o istom hrvatskom jeziku na različitim razinama korištenja. Sva narječja i mjesni govor, pa i naš breljanski idiom, sastavni su dijelovi hrvatskog jezika pa svakako siromašenje mjesnog govora znači siromašenje našeg hrvatskog jezika uopće.
Prestrukturiranje Breljana od poljoprivrede i stočarstva na turizam i ugostiteljstvo, to opći porast razine obrazovanja i ubrzani razvitak znanosti i tehnologije izazvali su eksploziju suvremenih sredstava javnog priopćavanja koja bitno mijenjaju razinu i opseg komuniciranja. Lokalni govori postaju pretijesan okvir za komuniciranje pomoću modernih medija pa se zanemaruju.
Breljanski mjesni jezični sustav nije do sada afirmiran jer gotovo da nema tekstova koji su pisani ovim jezikom. Ako u ovom trenutku nešto ozbiljnije ne učinimo i ne sakupimo riječi, priče, mitove i legende koje još znaju ispričati stariji na izvornom jeziku - sve će otići u zaborav. Mjesni jezični sustav valja tretirati kao dio mjesne kulturne baštine. Svaku domaću riječ (leksem, naziv...) treba smatrati spomenikom kulture, poput ostalih uobičajenih spomenika kulture, jer jezik je najautentičnije dokaz pripadanja nekom narodu. U jeziku se ogleda prošlost, potvrđuje sadašnjost i usmjerava budućnost svakog naroda u cijelosti. Sve zapisane riječi nisu karakteristične samo za Brela jer su se upotrebljavale i u okolnim mjestima u priobalju i Zagori, ali ih navodimo zbog prestanka uporabe u svakodnevnom govoru.
Jezična baština dio je bogatog kulturnog naslijeđa, koju zapisanu otimamo od zaborava. Hvale je vrijedan trud autora.
Doista zašto ne i ponoviti: "...breljanski govor ima svoju Ijepotu, neposrednost, jednostavnost..." Stoga prepustimo našem istraživaču neka nam priča.
UVOD 2.
Pojava prvog dijela rječnika pobudila je kod mnogih Breljana interes za ovu tematiku to su se počeli sjećati riječi, koje su se nekad koristile a nisu se našle u rječniku. Smatram da je sakupljen samo dio riječi a da do objavljivanja cjelovitog rječnika treba još dosta raditi, te bi mi bilo drago da sam umjesto usmenih sugestija dobio napisane izostavljene riječi.
Ne treba mimoići ni činjenicu da je u breljanskom govoru dominantan utjecaj prodora tuđih kultura Turske, Venecije od XV. st. u drugoj okupaciji, francuske i austrijske administracije, pa su ti utjecaji najviše traga ostavili upravo u jeziku, a posebno su obilježje dali u poljoprivrednoj trgovačkoj, zanatskoj i administrativnoj terminologiji. Žao mi je što se nije još kod kulturnih institucija javila svijest o potrebi očuvanja breljanskog dijalektalnog leksika kao što se to čini u drugim sredinama. Čitajući rječnike splitskog, trogirskog, blatskog, komiškog i drugih govora, zapaža se specifičnost velikog broja riječi u breljanskom govoru što bi trebalo pobuditi pažnju stručnjaka za ovo područje znanosti. To je i razumljivo jer su Brela u prošlosti pružala utočište novom stanovništvu iz Zabiokovlja, te je breljanski govor poprimio pored čakavštine i primjese štokavštine. Novi stanovnici pored nametanja svog govora nekritički su prihvaćali riječi koje su kao nepoznate čuli od starosjedilaca, te su ih iskrivljavali i dalje netočno izgovarali i mijenjali na štetu autentičnih, što je doprinijelo razvoju specifičnog breljanskog govora. Breljanski govor zbog spomenutih specifičnosti ima svoju ljepotu, neposrednost, jednostavnost i vrijednost te se trebamo truditi da ne padne u zaborav. Posebno bih bio sretan kad bi brojni breljanski pisci u svojim radovima afirmirali stari govor, te kad bi se po koji rad pronašao i u Školskom listu ovdašnje škole.

A

Abak = tablica množenja
Abazogo = ako je moja balota bliža vraćam
Abriva = ubrzanje
Agvantati= zgrabiti		 Apiko = okomito padati, pikirati
Arija = zrak
Armerun = ormar		 Avizati = obavijestiti
Avolo - Ibando = u stranu
Avundo = potopiti (brod)

B

Baška = posebno, napose
Babnjak = drveni štapić pri "babi" kod postavljanja zamki (za lov ptica)
Baketa = drveni čekić
Bakonja = vrst puža
Bakov = jarčev, opor, grub
Balauštra = ograda
Balezgati= svašta govoriti
Banak = duga sjedalica
Banda = strana
Bandira = zastava
Banušica = ptica s narančastim perjem pod kljunom
Barićet-barićetno = obilno, bogato
Barsa = prostor pripremljen sušenje višanja za
Basamag = stuba, skalina
Batavuni = batine, šibe
Batilo = čamac kojeg vuče trabakul
Batinogo = muškarac ili žena teška koraka
Baul = dio namještaja (prizma čija gornja ploha ima oblik segmenta kruga)
Bav mav = stanje kad je žena opsjednuta muškarci ma
Bava = povjetarac
Beštija = životinja
Beštima = psovka
Begenati = odobravati
Bekina = koža
Belegija = oštrilo za britvu
Belenčuk = čelični prsten ugrađen u zid, namijenjen vezivanju tovarne stoke
Bendati = odobravati
Berekin = nestaško
Bevanda = pomiješano vino i voda
Bićerin = čašica za rakiju
Bija = komad drva
Bjankarija = donje rublje
Bjuvati = povraćati		 Blekov = ludonja
Bocal = otvor na bunaru
Bokun = dobar komad
Bokulović = voli dobre komade (mesa ili ribe)
Bolcun = baždirana staklenka stožastog oblika
Bot = sat vremena
Botejun = staklenka od dva litra uskog grla
Brčolet = narukvica
Brabčiti = nesuvislo govoriti
Brabak = sitan izmet okruglog oblika
Branće = škrge
Brecati = zvoniti a čast mrtvog
Brekuja = vrst muhe
Brimenica (vučija) = drvena posuda za nošenje vole
Brokva = posuda za držanje vode ispod umivaonik , čavao
Bronzin = lonac za kuhanje na otvorenoj vatri od sivog lijeva
Brstiti = govoriti gluposti
Brtulin = mali nožić koji se sklapa
Brušketati = izvlačiti iz šešira ,birati
Bruškin = četka za pranje poda
Buža (bunja) = rupa, otvor
Buština = ženski grudnjak
Bučoglavac = čovjek okrugle glave
Buganci = ozebline
Bukalin = noćna posuda
Bukara = drvena posuda iz koje se pije vino
Bule = poštanske marke
Bulentin = zatvorena pisana poruka koja se šalje po osobi
Bumbižaj = način na koji treba
Burača = kožna posuda s drvenim okruglim otvorom u kojoj se nosi piće
Buzavac = donji dio čarape ispleten od vune, a nosi se u opancima

C

Cediti = ustupiti, dati
Ciklo (vino) = počelo se kvariti vino
Cipac = dva međusobno vezana štapa sa kojima se mlati žito
Cukun = blesan

Č

Čabrk = drveni izdanak na gredi a služi za vješanje opreme
Čabrun - mertek = greda koja nosi kamenu ploču ili kupu na krovu kuće
Čradura = razvedrina
Čarjati = pisati ili crtati nesu veslo po papru
Čatrnja = bunar za vodu kišnicu
Češagija =čelična naprava za češljanje konja
Čevuja = dio grozda grožđa
Čičulin = vrsta dječje igre (hvatalo)		 Čikara = šalica
Čikopelnica - lugara = pepeljara
Čoša = kut ili ivica na zgradi
Čokavica= igra na blizu
Čoketa = vrsta cvijeća
Čonit = ujesti, ubosti (zmija ili osa)
Čulak = dugački kamen koji stoji uspravno
Čunjka = dio lica
Čvrknit ko sač = napuknuti, puknuti

D

Dežbando = krivo stoji
Dežbijego = krivo gleda
Deštrigati = rastaviti
Dešvano = razbijeno, zgužvano
Deboto = evo sad, skoro
Destežo = polako
Dračakjun = vrst puce
Dračevile = duga motka koja završava dva kraka, služi za nošenje i sječenje drača		 Drle = balavac
Drop = ostatak od mošta kad se iscijedi vino
Drob = stomak
Dušpir = odušnik
Dugorepica = vrst ptice
Dumejana = velika staklenka opletena šibljem
Dvizica = dvogodišnja koza
Dumiti = mirno stajati, razmišljati

E

Evala = hvala bravo

F

Fermati = stati
Fiščati = zviždati
Finćukast = fin
Fjubica = ukosnica		 Fjumbin = visak
Fjumbo = okomit prema dolje
Frankasirati = izgubiti novac
Fratun = naprava od drva ili metala, služi za ravnanje zida prilikom žbukanja

G

Galebina = izmet od krupne stoke
Gargaše = naprave s iglicama za čupanje vune
Garzati = čistiti crijeva ili noge od domaćih životinja
Gidicu = malo
Gladišina = vrsta bodljikave trave
Glavić = prednji dio samara
Gnjati = donji dio nogu
Gnjida = dosadan čovjek
Gnjide = ličinke od ušiju
Gnjila = ilovača
Gogoj = vrelo
Grančik = malo sidro, služi za vađenje posuda iz bunara ili vrši iz mora
Grgojati = vriti
Grintati = prigovarati
Grizina = pomiješana krv i sluz		 Grjača = vrsta tikve
Grjak = vrh boce
Grota = veliki kamen samac
Guča = ručno ispleten džemper od grube vune
Gubi = oprana utroba od životinja
Gubica = usne
Gudan = svinja
Guježina = zmija
Guloz = neodoljiv za hranom
Gundevaj = bumbar
Gurla = cijev i oluk za odvod vode s krova
Gusina = gusjenica
Gusli = kad starije dijete sisa
Gustirna = pokriveni bunar za kišnicu
Gvida = vijak za pritezanje oplate kod nalijevanja betonskog zida

I

Ižuminjati = izmisliti
Išati = podignuti
Išekati = isprazniti tekućinu iz bačve ili druge posude
Išton = ovaj čas
Ištorija = povijest
Išvogati = iživjeti se
Ibando = u stranu
ldro = jedro
Impijan = uspravan
Inčije = drugačije
Inbotida = debeli pokrivači za krevet
Incrvan = brodić dobrog stila, dobro leži na moru
Injulost = slab, tanak, neće izdržati
Intrada = godišnji prinos od poljoprivrede		 Intramenje = svinjske kobasice i duvenice
Intrati = sresti
Iskajkati = iščeprkati drvom
Iskijati = izrezati pršut do kosti
Iskokotiti = oči raširiti
lstija = polagano
Izbaliti = ispričati tajnu, ogovarati
Izbejit = napraviti grimasu usnama
Izbucati = promiješati
Izdrejiti = raširiti oči
Izentati = izmisliti
Izobica = grizica, moljac
Izguzati = istresti u karu
Izvedašiti = izgubiti svojstva

J

Jablanača = vrst jabuke
Jaspre - šoldi =novac
Jerbo = jer
Jerebac = vrabac
Jupja = kora od jaja

K

Kašun = sanduk, građevinska oplata
Kacačol = metalni probijač
Kadena - sinđir = ogrlica, lanac
Kadikad = po koji put
Kain = posuda za umivanje
Kajki, kajci = zubi
Kalada = crvenilo na horizontu
Kaladur = lanac sa sigurnosnom kukom
Kaldaja = kotao
Kamitavost = mlitavost, slabo
Kanata = gotovo
Kanavaca - pećina = kuhinjska krpa
Kaneta = drveni štap a koji se zabije velika igla za pletenje
Kantuja = slavina za vodu
Kantun = kut
Kantunal = noćni orma
Kapac = smjeti
Karakus = bolest konjskih nogu
Karatil = bačva
Karestija = nestašica
Kargati = nategnuti polugom
Kariola = kolica s jednim i dva kola
Karticela = kesica
Kastaš = ostavi kako je bilo, u igri franja
Kazata = prezime, obiteljska loza
Kekinje = vrsta trave
Kijati = rezati tupim nožem
Kitina = odsječene grane s listovima, vješaju se kao hrana ovcama i kozama
Kjuka = kuka
Klapiti = sanjati
Klišćar = škorpion
Kliko = koliko
Koštavati = pristajanje broda u luku		 Koće = neka bude
Kočeta = prednja ili stražnja stranica od kreveta
Kočiti se = praviti se važan
Koguma = sud sa poklopcem za kuhanje kave
Kokica = mala školjka
Kolobučina = traka koja ostvaruje nepropusnost kod šivanja kože
Kolobuk = šešir
Komaštre = debeli lanci na ognjištu
Kombinet = ženski odjevni predmet
Komo = dio sobnog namještaja
Komoć = dio konjske oprema za vuču
Kontreštavati = suprotstavljati se
Korda = štapin
Koromač = ljekovita trava
Korteđavati = udvarati
Kostolumiti = lomiti kosti
Kostrić = vrsta jestive trave
Kotumancija = pohrana vrijednosti na duži rok
Kovica = košarica
Krakun = zapor za vrata
Krbelica = košarica specijalnog oblika
Krešiti = poskupiti
Krepalina = mrtva životinja
Krivati = stanje kad je teret neravnomjerno raspoređen na tovarnoj stoci
Kroniti = malo uliti vina
Krosne = tkalačka naprava
Krstac = zadnji dio samara
Krtolu = velika košara isplete na od šiblja duguljastog oblika
Kušin = jastuk
Kudija = štap s brkljama koji služi za pričvršćivanje vune za predenje
Kukumar =krastavac

L

Lažina = suhe otpale borove iglice
Lage = daščice koje su služile za imobilizaciju slomljenih kostiju
Lajke = sandale, natikače
Lajkona = žena duga jezika
Lanta = vratno krilo (vrata bez okvira)
Lapiš = olovka, pisaljka
Laprdati = pričati gluposti
Larda = salo, slanina
Lavel = sudoper
Lenje = drvena građa
Leparica = lagana motika
Lepurica = lagano kao perje, snježna pahuljica
Letrika = elektrika, struja
Lišo = karta u igri koja malo vrijedi (bez punta)
Liberati se = osloboditi se
Likadina = zadnji sloj žbuke		 Ligambe = podvezice
Limbel = utor na profiliranom obrađenom drvetu
Livadura = drvena posuda u koju se istakalo vino
Lopar = oblica od drva s dugačkom drškom kojom se u krušnu peć ubacuje tijesto
Lopiža = zemljani lonac u kome se kuha mlijeko
Lošćura = periska (školjka)
Lozina = suhi mlazovi loze
Lubak = cilindrični prsten u kome se oblikovao sir
Lubura = posuda ispletena od slame u kojoj se držalo umiješeno tijesto
Ludovik = naprava za bušenje lopiža
Lukej = divlji luk
Lumbrela = kišobran
Lumin = žižak, svijeća za pokojnika (stijenj pliva u ulju)
Lupača = specijalno oblikovana daska kojom se udaralo po suknu prilikom pranja

M

Maštilo = vjedro
Maštrapan = žohar
Mašulina = vrsta tkanine
Mačkadur = drvena posuda u kojoj se čuvala hrana obložena mrežom koja je omogućavala strujanje zraka
Depožit = prostor u podu konobe u kojem su se čuvale masline ili drop
Mačkula = eksplozivna naprava
Maca = reznik na rod kod loze (tri do četri pupa), veliki čekić
Malen = drvena poluga žrvnja
Malo steč = malo kasnije
Mamed = vrag
Manitaš = ludaš
Matun = opeka, cigla
Metiljav = slaba zdravlja, boležljiv
Metla gorčikuša = metla od trave gorčika
Mezarola = vučija, posuda u kojoj se nosila voda
Mezo luto = crno sivo
Mižerija = jad, bijeda
Mića = štapin (sporogoreći)		 Mij (mišina) = naprava od kozje kože u kojoj se nosila mast
Mijur = svinjski mjehur, koji bi djeca puhala (preteča lopte)
Mirakul = čudo
Mistrija = zidarska alatka za žbukanje
Mlavo = mlado, tek izraslo
Molati = pustit
Morbati = smočiti u more
Moviti (se) = žuriti, kretati se, micati se (u smislu bržeg kretanja)
Mračiti = smrkavati
Mrkati = ploditi ovcu
Mudonja = čovjek lošeg karaktera
Mulac = dijete bez oca
Munita = sitan novac
Murga = talog od ulja
Mutap = velika vreća
Mutežina = vino s talogom
Mutikaša = prevarant
Muvar = korov koji se hvata za odjeću

N

Nadžak = velika specijalna sjekira
Nadek = sulmata = macavarija = sjekira specijalnog oblika služi za cijepanje tvrdih i debelih drva
Naćve = drvena posuda za miješenje kruha
Nabojac = naprava za nabijanje obruča bačve
Nagolubilo se = vrijeme pred kišu
Najskoli = naročito
Nakanjivati se = nikad poći (krenuti)
Nakejiti = izvoditi grimase
Naramak = količina koju obuhvati jedna ruka
Nase = nazad
Nauznak = stojeće-ležeći položaj
Navalice = slučajno
Ni strvi ni krvi = nestalo
Nije itnja = nije priša
Nistrmo = nizbrdo
Nožice = škare

O

Ošebjad = vrsta trave
Ošervati = osvrnuti se
Očale = naočale
Očeniti = otkinuti
Oblamati (se) = Oditi nastranu = ići na zahod
Odpečito = odmaknuto
Odrišiti = odvezati
Oglav = vrsta ulara
Ognjilo = naprava za stvaranje iskre preko kamena kremenca
Ogrib (gribica) = čistilica motike		 Okjati = ozebsti
Okomina = kora od krumpira
Oplazito = klizavo
Orij = orah
Oriti = rušiti
Oskoruše = vrsta voća
Ostan = štap za vola
Ovrančan = zaražen
Ovrižati = kad oplete krošnju stabla biljka penjačica

P

Pašajica = željezna šipka iskrivljena u obliku slova L, koja povezuje daske (kašune) u koje se puni beton
Pašareta = voćni sirup
Pašročavati = miješati sve i svašta
Paštriti = dobivati (grožđe) ružičastu boju zrna (zrno po zrno)
Pačike = ostaci prerađenih maslina
Pajdara = jedra žena
Pal = stup
Palac = palača
Palamuditi = pričati laži		 Papataži = vrsta sasvim sitnog komarca
Parašjol = oveći komad platna, jute na kome su se sušile višnje
Partiti = otputovati
Peškati = podizati kartu a igri = gaz broda
Pećina = krpa
Peliti = uporno davati upute
Penelica = sitan drveni klin
Pestati = šamarati
Pestoj = morski trp
Petruljača = svijeća na petrolej
Pićola = divlja salata
Pičarola = posudica za pojenje ptica u krletki
Pica = trava
Pijavac = vrsta gliste
Pilja = komadić (nečega)
Pikuliš = vino iz dropa prije pečenja rakije
Pina = pjena
Pinjur = viljuška
Pinka = koštica
Pinku = malo
Pitar = lonac za cvijeće
Piva ko jorgan = lijepo pjeva
Pizdarija = glupost
Pjover = okapnica za odstranjivanje kišnice
Pjucati = pljuvati
Pjuskavica = vrst slatke jabuke
Pjuvaka = pljuvačka
Platica = daščica na skalama ili samaru
Pleniti = sjesti
Plovka = ravna kamena ploča
Plutvo = čep za bocu		 Pod pauza = pod pazuh
Podapriti = gurati prema gore
Podase = ispod sebe
Podastrič = skratiti kosu
Podjebavati = neslano se šaliti
Podrepičati = podrezati dlake
Podukrajan = naliven do samog vrha
Poduminta = temelji
Pogrda = zločest čovjek, žena, dijete
Pokus = perača = mali grm za potpalu vatre
Polisti = pokliznuti
Pomalo = lagano, polako
Pomeriti = promijeniti boju zbog dugotrajnog sunčanja
Poprug = ispleteni kaiš za pričvršćivanje samara za mazgu ili magare
Portada = pladanj
Posapnjak = držač (kožni ili jutani) samara
Poskorupiti = pokupiti sloj što pliva po površini tekućine
Postelja = krevet
Pot = znoj
Potabunjavati = pokrivati se po glavi
Potla = poslije
Potukač = vrsta mašklina
Potumrak = mračan čovjek
Pove = držač samara (sprječava klizanje)
Povor = gornji dio kralježnice
Povozit = lagan za vuču
Pršura = tava
Praška = drvce za potpalu vatre
Praća = konop na samaru na koji se stavlja teret
Prajak = drvcc
Prančiok = mjesto u zavjetrini izloženo suncu
Prdavica = vrsta ptice
Prdelj = trava koja raste najčešće iz međe
Pređa = opredena vuna
Pregaj = crv nametnik koji napada pršute
Prišć = mjehur na koži
Pričepiti = pritisnuti (prst)
Prička = nešto naročito tvrdo
Pričvrklost = prošlo mu vrijeme
Prida se = ispred sebe
Prikardašiti = prijeći mjeru
Priko izma = priko načina
Prilipak = vrsta ptice
Pripuntat = dublje prekopati zemlju
Prismrditi = odati tajnu
Prisumititi = poprijeko		 Pritašelati = staviti zakrpu
Pritabačiti = sabiti zemlju hodanjem
Pritio = debeo
Pritrati = prevesti tovar
Privatiti = prihvatiti
Prkljati = puno govoriti
Prkno = stražnjica
Proždriti = puno pojesti
Povrislo = držač sića
Prpa (prpuša) = lug
Prut = šiba
Pušćiti = pustit
Pule = mlado magare
Pumparice = vrsta hlača
Puniti = puhnuti
Punta = daska za učvršćivanje vrata
Puntal = raspor između trešendala
Puntapet = sigureca, sigurnosna igla
Puntižel = deblja daska
Puveno ulje = ulje koje se samo cijedi iz mljevenih maslina
Puzdra = svinjski ud

R

Ražvaliti pešnje = rastvoriti usta
Rašeto = slamnata posuda koja je služila za čišćenje žita
Raška = sito za sušenje
Ragan = snažan udar vjetra
Ramandati = nerazumno govoriti
Rapadik = sjeme kupusa (raščike)
Rasod = mlade stabljike za sadnju
Rasprondirati = eksplodirati
Raz (bure) = nagli nalet
Rešpicento = nadglednik
Rećina = naušnica
Rebatin = vrsta zakovice
Receuda = recept, poruka
Reloj = sat, budilica		 Revoltati = okrenuti (vrijeme)
Riceta = recept
Rigeta = metalna traka od koje su se izrađivali obruči za bačve
Ripati = kašljati
Rodakva = rotkva
Rokel = svitak konca
Rondati, ronjati = prigovarati
Rpa = hrpa
Rušati = pokvariti, ogrebati
Rukatnjača = posuda sa ručicom
Rukovet = mala količina zelenila koja stane u šaku
Rukovetnjak = donji cipac
Rumbati = provaliti
Rvašćina = vrsta vina (jako i lošeg ukusa)

S

Saket = kesa = vreća
Salbun = pržina, fin morski pijesak
Salamaštrati = teško istući, pripremiti jelo na određen način
Salitan = šporkan, izmazan
Sedra = okamenjene stijene i zemlja
Sepet = ispleteni sud od šiblja koji je služio za prijenos grožđa
Siježe = jednogodišnje janje
Sika = oštra stijena uz ili u moru
Sikira = gluvara = sjekira
Sindžir = lanac
Skašela = džep na ženskoj suknji
Skiknit = cikniti = rikniti = odapeti = krepati
Smetniti = zaboraviti
Smirit = udariti
Smrdej = stablo divljeg rogača
Smrduša = kukac neugodnog mirisa
Smrič = kleka
Snigavica = kiša sa snijegom
Somić = bočna strana kuće		 Spara = kolač za nošenje tereta na glavi
Spičati = stezati
Sprež = rupa u kamenu za umetanje poluge
Spuložina = puževa kućica
Staža = daska koja služi za ravnanje i kontrolu okomitosti
Stentan = spretan
Stimavati = procjenjivati
Sticati = stvarati nova dobra
Stopanjica = domaćica, kućanica
Stopro = upravo sad
Strašalima = strašilo
Strašinati = plašiti
Sušica = tuberkuloza
Sudžuk = sunduk = domaća kobasica
Suk = trupina
Sukjati = puno dimiti
Sunce u zavod = sunce u zalazu
Svorcati = radit do iznemoglosti
Svratati = pasti s visine

Š

Šćuk = kost od pršuta
Šaje = šalje, slati
Šalpeta = kravata
Šalturica = krojačica
Šaporiti = tiho razgovarati
Šešula = vrsta drvene posude ( u obliku lopate) s kojom se izbacuje tekućina
Šemize = dio namještaja
Šerbiti = ići, voziti
Šest = stil, način
Šestiti = njegovati		 Šišarica = borova šiška
Šibavac = gornji cipac
Šifun = gumeno ili plastično crijevo koje služi za pretakanje tekućine slobodnim padom
Šijun = kiša koja pada nošena orkanskim vjetrom
Šinut = nije baš normalan
Šistati = tući dijete
Šjola = kožni potplat cipele
Šjucati = štucati
Škajupina = kora od jaja
Škaram = komad štapa do 30 cm dužine na koji se pričvrsti veslo kod veslanja
Škartoc = papirnata vrećica
Škavet = škafect = ladica
Škicati = zgužvati
Škina = leđa
Škovacera = lopatica za sakupljanje smeća
Škrip = uski procjep između dva kamena
Škrlatina = šarlah
Šocati se = šetati se
Šotana = vrsta podsuknje
Šotobraco = ruku pod ruku: "Odili su priko crkovnog obora šotobraci."
Šotokotul = podsuknja		 Špacakamin = dimnjačar
Špaker = štednjak
Španjulet = cigareta
Špica = zašiljena čelična šipka koja služi za oblikovanje kamena i kopanje rupa u betonu
Špigul = obrađeni rub predmeta
Špingeta = vezica za cipele
Šprajc = drveni ili metalni podupirač
Šprujak = drvce za kamenu zamku za ptice
Šterika = svijeća od voska
Štraca = krpa, krpetina
Štrepitati = plašiti, stvarati iznenadnu buku
Štrkajica = proljev
Štrop = 1. strop, 2. konopac kojim se privezuje veslo za škaram
Štruca = glava kruha
Štrukavati = ožimati, gnječiti, tiještiti
Štucigavati = provocirati
Štumak = stomak
Šušanj = otpalo lišće
Šuder = mljeveni kamen
Šukilo = brav bez rogova
Šugaman = ručnik
Šunjati = plakati
Šusta = madrac s oprugama
Šustina = spajalica na odjeći
Šuvar = pluto
Šuvigati = peći na ulju
T
Tašelevati = krpiti zakrpama
Taja = zahvatiti, udariti sa strane
Tajafera = dlijeto
Tajenta = čekić specijalnog oblika
Talamenat = pamet
Tantati = napostovati
Tapun = čep za otvor na gornjem dijelu bačve
Tavaja = stolnjak
Tavajol = salveta
Taviti = lagano ispuštati tekućinu, vlažiti
Teća = posuda za kuhanje jela
Tišikav = tuberkulozan
Tišma = gužva
Timunela = rudo zaprežnih kola
Toko = bulin lagano dodirnut bućon
Traina = vrsta veziva od platna
Tramit = površina tla
Trešendal = srednja uzdužna greda		 Trešanj = sredina samara
Tremezan = okomita greda na krovištu
Trepiti = strahovati
Treviti = sresti
Triličati = trljati
Triska = iver
Trokeli = naročito
Trtajun = cilindrični štap oko kojeg se namota konop prilikom vezivanja mješina
Trtak = mala ptica
Trud = umor, premor
Trumba = sito za polijevanje u vrtu
Trupina = drveni valjak koji služi za siječenje mesa ili za cijepanje drva
Tunja = udica
Turanj = tijesak za vino
Tutek = tu, ovdje
Tutle = budala, budalaš

U

U potrapa = u pola
U sebić = slanina prošarana mesom
Užgati (se) = upaliti (se)
Učelak = špicast završetak zida (vrh somića)
Udrit u buk = krmača spremna za oplodnju
Ular = oglavak, konop nataknut na glavu mazge ili magareta pomoću kojega vodič upravlja životinjom
Umida = vlaga, vlažno
Unaznač = dignuti noge a vis
Undara = onda
Ustra = britva
Utaman = uzalud
Utučak = uškopljen brav ili ovan
Uzrigivati = štucati

V

Vajati = vrijediti
Vajda = smisao, korist
Vakanci = školski praznici
Vala = uvala = zaljev
Vapa = para iz lonca
Vapor = parobrod
Varkulije = bolje
Veca = vinski talog
Velencija = maža = vreća
Vižitati = preglcdati
Vidro = drvena posuda za pranje robe
Vija = bodljikava trava
Vijoglavost = lakomislenost		 Vinotoka = drveni sud za nalijevanje vina u bačvu
Virati = podignuti vitlom
Visme = panceta
Vižilin = hitar, spretan
Vlajina = vrsta jabuke
Vlasi = kosa
Voj = list papira
Vrčina = noćna posuda
Vriža = cima
Vugon = isti čas
Vuštan = suknja
Vučija = drvena posuda za nošenje i čuvanje vode

Z

Zaboj = usjek na mjestu kopanja
Zabujati = pregladniti, gubiti svijest od gladi
Zaceniti = prestati disati od plača
Zadavat jaganjca = vrsta psovke
Zakalumati = zabiti, utaknuti
Zaljuljati = opijenost od mladih bajama (badema)
Zaprećati = staviti pod peku da se peče
Zapregaj = mala vreća koja se veže oko pasa, a u koju se odlaže ubrana trava ili lišće
Zasičak = obrezan prut od loze do dva pupa
Zbotati = nadebljati se
Zdrak = zraka
Zericu = malo
Zobati = jesti zrnasto
Zovnica = otkana torba koja se nosi obješena o rame
Zvicer = okretan čovjek

Ž

Žava, gustuma, nicina = masna žlijezda
Žbanj = drvena posuda za nošenje pića
Žburtavati = oporavljati se od pijanstva
Žilogriz = kukac nametnik (napadao višnje)
Žlić =
Žliba = oluk za skupljanje vode
Žmurak = punoglavac
Žrvanj = mlin
Žuklo = vino bez vode